Znate li kako uništavate svoje bubrege? / Kiša i raspoloženje / Pazite šta jedete
Bubrezi su važni za zdravo funkcionisanje tijela jer regulišu krvni pritisak, ravnotežu vode i elektrolita i eliminišu štetne materije iz organizma. Imajte na umu kako se šteta nanesena bubrezima često ne može popraviti, zato pripazite na sljedeće navike, i ako ste u mogućnosti, svakako ih ispravite!
1. Dugotrajno korištenje analgetika. Upotreba tableta protiv bolova duže vrijeme, posebno u velikoj količini, štetno djeluje na tkivo i strukturu bubrega. I lijekovi koji se dobiju na recept i oni bez recepta mogu uticati na smanjenje dotoka krvi u bubrege. Nesteriodni protivupalni lijekovi koji se koriste za liječenje bolova i povišene temperature, glavni su uzrok tome. Između jedan i tri posto novih slučajeva hroničnog zatajenja bubrega godišnje može biti izazvano zloupotrebom lijekova protiv bolova.
2. Pušenje cigareta. Uticaj cigareta na pluća i srce već su poznati, ali istraživanja pokazuju kako su pušači skloniji da imaju bjelančevine u urinu, što je znak oštećenja bubrega. Bolesti koje utiču na rad bubrega, poput dijabetesa i visokog pritiska, takođe pogoršava sklonost ka cigaretama, a pušačima češće treba dijaliza ili transplantacija bubrega, pokazala su istraživanja.
3. Ishrana bogata šećerom. Konzumiranje previše šećera vodi zdravstvenim problemima poput dijabetesa i gojaznosti – a to su rizični faktori za bolest bubrega. Smanjite unos šećera u organizam i smanjićete rizik od navedenih oboljenja. Manje prerađenih šećera znači i manje kalorija, hemikalija i soli, a struk i bubrezi će vam biti zahvalni!
4. Previše soli. Puno slane hrane može da povisi krvni pritisak. Visok pritisak oštećuje bubrege pa, vremenom može dovesti do otkazivanja bubrega. Dok uobičajena američka ishrana sadrži oko 3,300 mg soli dnevno, zdravstvene organizacije preporučuju dnevni unos od 2,300 mg, dakle, oko kašičicu soli. Osobe koje imaju visok pritisak i bolesne bubrege trebalo bi da unose još manje soli – oko 1,500 mg dnevno. Za početak, smanjite unos prerađene hrane i što manje posežite za slanikom, piše Ordinacija.
(24sata.info)
_________________________________________
Zašto smo neraspoložni, depresivni i pospani kada pada kiša?
Da li ste se ikada zapitali zašto se osjećate tako umorno, turobno, pospano, depresivno ili melankonično kada pada kiša, ili kada je dan jednostavno siv i tmuran, odnosno kada je oblačno? Čak i ako ne osjećate neku od ovih ‘težih’ emocija, u ovakvim danima vam se ipak makar ponekad desi da vam bude malo dosadno, odnosno da poželite samo ljenčariti i biti ostavljeni na miru.
Ukoliko kišni dani i sivi oblaci utječu na vaše raspoloženje – sasvim je sigurno da niste jedini na svijetu. Loše raspoloženje izazvano lošim vremenom je toliko uobičajeno da čak postoji i medicinski naziv za njega, poznat kao Sezonska depresija (ili Seasonal affective disorder (SAD)).
Serotonin i Melatonin
Prema nekim studijama, za loše raspoloženje u toku kišnih dana odgovorna su dva hormona: Serotonin i Melatonin. Serotonin je hemikalija koja nam pruža opšti osjećaj blagostanja, energije i dobrog raspoloženja. Kada je razina serotonina niska, veće su šanse da ćemo se osjećati pospanim, umornim, i generalno lošije raspoloženim.
Melatonin je, s druge strane, hemikalija koja nam pruža osjećaj pospanosti. Kada naše oči detektuju tamu one šalju signal do mozga koji zatim otpušta hormone melatonina koji inače služi u tijelu i za uspostavljanje ciklusa spavanja.
Važno je napomenuti da se veza između ovih hormona i lošeg raspoloženja tokom ‘sivih i tmurnih’ dana još uvijek proučava, iako se generalno vjeruje da su dokazi poprilično očigledni. Poznato nam je da mozak otpušta serotonin, koji nam podiže nivo raspoloženja, kada oči detektuju svjetlo, a melatonin, koji nas uspava, kada detektuju tamu. Poznato je da “Sezonska depresija” više utječe na žene nego na muškarace, iako pravi razlozi još uvijek ostaju neistražena misterija…
Kada je nebo vedro, spavamo duže i bolje
Iako nam se može učiniti da pavamo bolje i duže kada je oblačno, kišovito ili generalno tmurno vrijeme, naučnici tvrde da ipak spavamo bolje kada je nebo vedro. Istraživači sa Univerziteta u Rochesteru u New Yorku proveli su studiju koja je uključila 43 sudionika koji su vodili ‘dnevnike spavanja’ 105 dana. Istraživači su zatim uporedili rezultate dnevnika spavanja sa bazom podataka o vremenskim prilikama, te otkrili da su sudionici spavali mnogo bolje i duže kada je vani bilo vedro nebo.
pixelizam.com
________________________________________
PAZITE ŠTA JEDETE: Evo koje voće i povrće je najotrovnije!
Svi mi se radujemo proleću i prvim jagodama, trešnjama, paprikama ili paradajzu. Međutim, kada je u pitanju voće i povrće, neophodno je biti vrlo oprezan, jer nikad ne znate čime je i koliko ono prskano. Uzgajivači voća i povrća ne biraju sredstva kada je potrebno da plasiraju svoje proizvode na tržište. Mnogi od njih prskaju biljke dozvoljenim, a neretko i nedozvoljenim, količinama problematičnih pesticida, koji definitivno nisu dobri za naš organizam, a posebno ne za decu, stare i osobe narušenog imuniteta.
Da bi upozorili stanovništvo na to u kojim se “zdravim” namirnicama skriva najviše otrova, američki Environmental Working Group svake godine objavljuje listu voća i povrća s najviše pesticida u sebi. Navedeno voće i povrće zbog svoje strukture upija više toksina od voća i povrća koje je na dnu liste.
Zato, stručnjaci savetuju da, kada god možete, kupujete voće i povrće od lokalnih proizvođača ili ono za koje ste sigurni da je organskog porekla. Ako ne znate koje je poreklo namirnica, onda obavezno pre upotrebe dobro operite, ogulite koru i, ako je moguće, voće ili povrće termički obradite.
Najotrovnije su definitivno jabuke. Verovali ili ne, u 99 odsto plodova naći ćete trag barem jednog pesticida. U krompiru ima najveća koičina pesticida prema gramu težine. U samo jednom zrnu grožđa, graška, čeri paradajza, jagode ili celeru moguće je detektovati čak 15 različitih vrsta otrovnih supstanci. Takođe, podjednako su otrovni breskve, spanać, slatke i ljute paprike, nektarine, krastavci i ljute papričice.
Nešto bezbednije za upotrebu su borovnice, zelena salata, kelj, šljive, trešnje, kruške, mandarine, šargarepa, boranija, bundeva, tikvice, maline, brokoli, smrznuti grašak, mladi luk, pomorandže, banane, paradajz, lubenica, ananas-dinja, gljive, karfiol, dinja. Ono što je najbezbednije da se nađe na vašem stolu su grejpfrut, patlidžan, kivi, papaja, mango, špargle, luk, kupus, ananas, kukuruz šećerac i avokado.
(Telegraf.rs / EWG)