Boli te želudac? Možda je infarkt!

Pored svega, infarkt prate i slabost te hladno znojenje uz pad tlaka. No ne treba zanemariti ni simptome “tihog” infarkta koje ljudi prehodaju jer bol poistovjećuju sa simptomima ostalih bolesti, poput primjerice malaksalosti uslijed viroze.

Virus može napasti i srčani mišić

‘Virozu u pravilu ne prate tipični simptomi infarkta – bol, pritisak, žarenje ili pečenje u ‘dubini’ prsišta, no slabost i malaksalost su itekako svojstvene virozi dišnog sustava ili težoj virozi. Virus može napasti i srčani mišić, a to rjeđe dovodi do osjećaja boli, ali može rezultirati simptomima popuštanja srca – nedostatkom zraka, nepodnošenjem napora ili oticanjem nogu’, kaže prof. dr. sc. Davor Miličić s KBC-a Rebro.  Ako je virusnom upalom zahvaćena i plućna ovojnica koja može oteknuti, zadebljati ili stvoriti upalni izljev između listova ovojnice, međusobno trenje može izazvati prsnu bol. No ona se mijenja s udahom i izdahom te položajem tijela, a to ne odgovara infarktnoj boli.

‘I problemi s probavom zamjenjuju se s infarktnom boli, osobito vrijed želuca ili dvanaesnik. Bol ili pečenje javlja se u ‘žličici’, odnosno gornjem središnjem dijelu trbuha i može trajati satima, a mijenja se s infarktom donje stijenke lijeve klijetke’, kaže Miličić.  Akutnu upalu gušterače prate pojasasti bolovi u gornjem trbuhu, pogoršanje općeg stanja, mučnina i povraćanje, a sve to možemo vidjeti i u ljudi s infarktom. Spazam jednjaka najčešće dovodi ljude u zabludu jer je najsličniji srčanoj boli. Primjenom nitrata opušta se njegov tonus, baš kao i koronarnih arterija, pa bol popušta nakon potiska nitroglicerina.

 

Ne zanemaruj ni atipične simptome

Laici često misle da je srce u prsištu smješteno lijevo pa bockanja ili probadanja u lijevom prsištu često neopravdano pripisuju srcu, a skloni su zanemariti bolove koji se javljaju na atipičnim mjestima, primjerice u gornjem srednjem dijelu trbuha. Katkad se bol i trnci mogu pojaviti samo u donjoj čeljusti ili uzduž lijeve ruke, obično uz opću nelagodu. Ne osjećaš li se dobro, svakako se javite liječniku jer hitna intervencija može spasiti život.

Na EKG ako si imala jake bolove

EKG ili ultrazvučni pregled može naknadno ustanoviti poslije-infarktne ožiljke. Pacijenti će se obično prisjetiti epizode boli u prsima (bez komplikacija) zbog koje su odlučili odležati. Neki se bolesnici ne mogu prisjetiti nikakve prsne boli, ali se ipak sjećaju preboljelog stanja nevoljkosti, slabosti, mračenja pred očima, mučnine i sl.

Prepoznajte srčani udar na vrijeme

• Žarenje ili pečenje i bol u ‘dubini’ prsišta: osjeća se iza prsne kosti i kontinuirano trajepetnaestak minuta, ponekad i dulje. Uz tu bol obično se javlja velika nelagoda, poput straha od smrti.
• Kolaps/nesvjestica: do njega dolazi zbog “urušavanja” krvotoka i zapadanja organizma u stanje šoka nakon što se, uslijed pucanja krvnog plaka i stvaranja ugrušaka, prekine dovod kisika i hranjivih tvari u srce.
• Hladan znoj: Oblijevanje znojem prati pad arterijskog tlaka, a malaksalost i akutna slabost, odnosno osjećaj da s organizmom nešto nije u redu treba u svakom slučaju biti dovoljan razlog da se što prije potraži liječnička pomoć.
• Manjak zraka i gušenje: nastaje najčešće zbog akutnog popuštanja srca koje može dovesti do zastoja vode u plućima. Uza sve to, javlja se i nepodnošenje tjelesnog napora te oticanje nogu.
• Bol u rukama: Iako nije neobično da se bol širi u obje ruke, najčešće se javlja bol uzduž lijeve ruke. Katkad se trnjenje širi i u lijevu stranu vrata ili u donju čeljust koja se grči, a sve uz osjećaj opće nelagode i izbezumljenosti.
• Aritmija: uslijed nepravilna rada srca javlja se osjećaj da srce ne radi kako treba i da preskače. Srčane aritmije su različite, od bezazlenih pa sve do smrtonosnih fibrilacija ili treperenja klijetki, tj. srčanog zastoja i nagle smrti.
• Viroza: slabost i malaksalost svojstvene su virozi dišnoga sustava ili bilo kojoj težoj virozi pa se često mogu zamijeniti sa simptomima infarkta. Virus katkad može napasti i srčani mišić. To rjeđe dovodi do boli, a može rezultirati i simptomima popuštanja srca.
• Bol i žarenje u ‘žličici’ i žgaravica:  kao i kod infarkta srca, bol u gornjem dijelu trbuha katkad može biti postojana i trajati 15 ili 30 minuta ili više, odnosno satima. Zato je dobro paziti koliko traju “probavne tegobe”.
• Spazam jednjaka: najsličniji je tipičnoj srčanoj boli. Javlja se iza prsne kosti, a obično je grčevitog karaktera. Izaziva nelagodu i strah jer je ljudi zbog sličnosti srčanim tegobama obično pripisuju srcu, kaže akademik Davor Miličić.